Škola za trgovinu i modni dizajn Rijeka
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Šećući hodnicima i učionicama naše škole,
ne možete ostati ravnodušni
prema maštovitim učeničkim radovima,
koji su nastali pod budnim okom
njihovih vrijednih mentorica.
Niti jedan kutak nije pust.
Svi stari ormari i stolci kod nas
dobivaju novo ruho,
reciklirano se šepureći promatračima:
"Pogledaj me kako sam sada lijep,
a netko me htio baciti :-) ! "
Ponosno vas pozivamo
da prolistate ovu galeriju,
a zatim:
dođite i uvjerite se sami :-) .
Knjižnica
Ustanova koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na korištenje (ne)knjižnu građu i pruža različite knjižnične usluge svojim korisnicima. Vrste knjižnica: nacionalne, općeznanstvene, narodne, specijalne, visokoškolske i školske knjižnice.
Školska knjižnica
Nije samostalna ustanova, kao narodna ili nacionalna knjižnica, dio je škole i svrha joj je da građom i knjižničnim uslugama osigura učenicima i profesorima (samo)obrazovanje i usavršavanje.
Knjižnična građa
je sve ono što knjižnica skuplja, sređuje i daje korisnicima na raspolaganje - knjige, časopisi, CD-i, VHS i audio zapisi, E-publikacije... Dio te građe okuplja se u posebnim zbirkama: stara građa (antikviteti), zavičajna zbirka (publikacije objavljene u zavičaju, zavičajni pisci, sve što je objavljeno o zavičaju) i sl.
Referentna zbirka
(franc. referer = navesti, citirati, upućivati) dio je knjižnične građe koji se koristi samo u prostorijama knjižnice, a sadrži enciklopedije, bibliografije, sve vrste rječnika, leksikone, vodiče, adresare, atlase, godišnjake, imenike itd.
Stručna obradba knjižnične građe
Da bi znali što sve knjižnica posjeduje te pronašli određenu jedinicu građe , knjižničar mora knjižničnu građu stručno i sadržajno obraditi - uvesti u knjigu inventara, klasificirati , katalogizirati... Postoje jedinstvena pravila kojih se mora pridržavati. Klasifikacija znači razvrstavanje pojmova predmeta na skupine, vrste, tipove itd. Najrašireniji klasifikacijski sustav kod nas je Univerzalna decimalna klasifikacija ili UDK. Prema bibliotečno-informacijskoj djelatnosti klasificirati neku knjigu znači odrediti joj mjesto u sistemu naučnih i stručnih disciplina. Dodjelom UDK broja, knjizi određujemo smještaj na polici.
UDK klasifikacija sadrži 10 osnovnih skupina :
0. Općenito. Znanost i znanje. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. Institucije
1. Filozofija. Psihologija
2. Religija. Teologija
3. Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Obrazovanje.
4. (Slobodna skupina, pretpostavka je da bi je mogla zauzeti Medicina)
5. Prirodne znanosti. Matematika. Fizika. Kemija. Biologija
6. Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija.
7. Umjetnost. Rekreacija. Sport. Zabava.
8. Jezik. Lingvistika. Književnost.
9. Geografija. Biografije. Povijest.
Svaka od tih skupina ima svoje podskupine itd…
Knjižnični katalog
je popis građe rađen prema određenim pravilimima (abecednim, stručnim, predmetnim- pa tako govorimo i o vrsti kataloga). Postoje katalozi na listićima i katalozi u elektroničkom obliku. U elektroničkom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka, otvorimo li bazu ZaKI ulazimo u bazu koju pretražujemo po kriteriju (autor, naslov, struka - ključne riječi).
